Otok Vis, Dalmacija

Otok Vis najistureniji je hrvatski otok s površinom od 90,3 km2. Hvarski ga kanal dijeli od otoka Hvara, a Biševski od otoka Biševa. Prekrasni hrvatski otok Korčula nalazi se 25 nautičkih milja istočno. Od talijanske je obale udaljen oko 60 milja. Otokom se protežu tri brdska lanca između kojih se nalaze krška polja. Najveća su uzvišenja Hum (587 m), Sveti Duh (563 m) i Mali hum (514 m). Žitelji se bave poljodjelstvom, ribolovom i turizmom. Obale su otoka strme i razvedene. Na zapadu je otoka Komiški zaljev, a na sjeveru Viška luka.

Plaža blizu Komiže, otok Vis   Crkvica u gradu Visu   Tradicionalna gajeta Falkuša

 Prvi su žitelji na Visu obitavali već u III. tisućljeću prije Krista. Bili su mediteranskog podrijetla. U II. tisućljeću prije Krista potisnuli su ih Iliri koji su u VI. i V. st. prije Krista tu formirali svoju državu. Sirakuški tiranin Dimitrije Stariji oko godine. 397. prije Krista utemeljuje na Visu svoju koloniju Issu čiji su žitelji proširili svoj utjecaj prema srednjodalmatinskim otocima i obali, osnivajući svoje podkolonije u Lumbardi na otoku Korčuli, u Trogiru (Tragurion) i Stobreču (Epetion). Prevlast je Isse ugrozio ilirski kralj Agron I. i kraljica Teuta koju su godine 219. prije Krista porazili Rimljani. Od tada je Issa priznavala prevlast Rima.

Nakon propasti Zapadnoga Rimskog Carstva (g.476.) Vis je jedno vrijeme priznavao vlast Gota a potom Bizanta. Hrvati su Vis počeli naseljavati od VII. st. Godine 997. Vis su zauzeli i razorili Mlečani. Od godine 1420. pod upravom je Mlečana. Mirom u Campoformiju godine 1797. Venecija ga prepušta Austriji, a nakon mira u Požunu godine 1805. dolazi pod vlast Francuza koji ga utvrđuju. U ožujku godine 1811. engleska je flota nanijela težak poraz francusko-talijanskoj floti i okupirala Vis.

Odredbama Bečkoga kongresa godine 1814. ponovo je vraćen Austriji do godine 1918. kada su ga okupirali Talijani. Rapalskim ugovorom pripao je godine 1921. KraIjevini Srba, Hrvata i Slovenaca. U travnju godine 1941. okupirali su ga Talijani pod čijom je vlašću ostao do kapitulacije Italije godine 1943., nakon toga je postao vojno-pomorska baza partizanske vojske.

Vis, plaža stiniva   Komiza Vis   Vis

 U komunističkoj Jugoslaviji, Vis je zbog svog strateškog položaja bio otok zatvoren za strance (zabrana dolaska stranaca je ukinuta tek 1989.) i čitav otok je pretvoren u veliku vojnu utvrdu. No upravo je ta izoliranost, koliko god bila teška za stanovnike otoka Visa u tim vremenima, od nezavisnosti Hrvatske uvrstila Vis među najomiljenije destinacije čitavog Mediterana. Prekrasna očuvana priroda, ekološka poljoprivreda i očuvana tradicionalna arhitektura jedinstveni su aduti ovoga prekrasnog otoka.

Vis je oduvijek bio otok ribara i vinogradara. Komiža na otoku Visu smatra se kolijevkom ribarstva na Jadranu, a u minulim stoljećima komiški ribari bili su poznati u svim Mediteranskim lukama kao vrsni poznavaoci svoga zanata. Danas o slavnoj povijesti viškog ribarstva svjedoči Ribarski muzej u Komiži. Kaže se da su prvu vinovu lozu u Dalmaciji posadili stari Grci i da je posađena upravo na Viškom polju. Još je grčki pisac Agatarhid govorio da je vino s Visa u usporedbi sa svim drugima bolje. Najpoznatije autentično bijelo vino svakako je čuvena viška Vugava, koju možete probati u brojnim restoranima i vinskim podrumima na otoku Visu.

Dodamo li ovome jedinstvenom povijesnom, kulturnom i prirodnom nasljeđu prekrasno, kristalno bistro more, predivne skrivene plaže, uvale i otočiće, gostoljubive domaćine i udobansmještaj u privatnim kućama i apartmanima, jasno nam je zašto je upravo Vis omiljeno turističko odredište za one posjetitelje koji žele iskusiti jedinstveni i vec uvelike nestali istinski Mediteranski ugođaj i način života. Pozivamo i Vas da posjetite otok Vis, sigurni smo da ćete ga se zauvijek sjećati i ponijeti ga sa sobom u srcu, bez obzira odakle dolazite!